APula, Herkulov prolaz 1
Tel.: 052/213-888, 052/388-831, 052/388-832
fax: 052/214-603
e-mail: skpu@skpu.hr
web: www.skpu.hr

Radno vrijeme: 8:00 – 20:00, subotom: 8:00 -13:00

Sveučilišna knjižnica u Puli je opća znanstvena knjižnica istaknutog regionalnog značaja. Pored zadaće prikupljanja publikacija i posredovanja informacija potrebnih u nastavi na visokoškolskim ustanovama Sveučilišta u Rijeci koje djeluju u Puli (dvama fakultetima i jednoj visokoj školi), ima i zadaću prikupljanje knjižnične građe koja se odnosi na Istru. Zbog veličine i bogatstva fonda (kao najveća knjižnica u hrvatskom dijelu Istre) ima istaknuti položaj među knjižnicama u Istri.

Osnovana je 1949. god. pod nazivom Naučna biblioteka. Preuzela je fond Pokrajinske knjižnice Istre (Biblioteca Provinciale dell’Istria) koja je osnovana 1930. g. u Puli spajanjem triju većih knjižnica: knjižnice bivšega Pokrajinskog odbora (Biblioteca provinciale dell’Istria, osnovana 1861. g. u Poreču i 1922. preseljena u Pulu), pulske Gradske knjižnice(Biblioteca civica, 1903) i knjižnice Istarskog društva za arheologiju i domovinsku povijest (Società istriana di archeologia e storia patria, osnovana 1884. u Poreču).

Od god. 1932. Pokrajinska knjižnica Istre dobivala je obvezni primjerak publikacija iz Istre. God. 1937. imala je 41.096 sv., pretežito na tal. jeziku i manjim dijelom na njem. jeziku, uz samo desetak knjiga na hrv. jeziku. Imala je opće znanstveni karakter, s posebnim naglaskom na povijesne znanosti, osobito na povijest Istre. Između 1943. i 1947. dio fonda je odnesen u Italiju, što je knjižnici nadoknađeno 1961. g. ustupanjem sredstava za kupnju knjiga u Italiji od strane talijanske vlade. God. 1945. postaje gradska posudbena knjižnica.

Prvi školovani knjižničari koji su zasnovali stručni rad Sveučilišne knjižn ice privremeno su ovdje upućeni iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (npr. prvi v. d. ravnatelja: Š. Jurić, V. Bandiš i V. Bonifačić).

S obzirom na veliki nedostatak knjiga na hrv. jeziku, pedesetih godina 20. st. u Sveučilišnoj knjižnici se započinju sustavno nabavljati stare hrvatske knjige. Od god. 1951. knjižnica je primala izbor obveznog primjerka publikacija iz Hrvatske, a od 1956. dobiva obvezni primjerak sveukupnog tiska s područja Hrvatske. Pedesetih god. 20. st. dodijeljeno joj je oko 12.000 sv. knjiga iz knjižnica bivših talijanskih i njemačkih srednjih škola i knjižni fondovi nakon rata podržavljene i zaplijenjene imovine ustanova iz Istre, npr. stara knjižnica bivšeg benediktinskog samostana u Dajli (nedaleko Umaga) s oko 4.000 sv. knjiga (koje su u novije vrijeme najvećim dijelom vraćene crkvenim vlastima). Od god. 1961. do 1994. njezin vlasnik i osnivač je Općina Pula. God. 1979. udružena je u Sveučilište u Rijeci, koje je 1994. postalo njezinim vlasnikom i osnivačem. U skladu s time, 1995. dodijeljen joj je sadašnji naziv.
Od god. 1968. smještena je u gradskome središtu, u zgradi koja je sagrađena 1908. kao njemačka pučka škola. Raspolaže s 1.500 m2, što je nedovoljno za potrebe knjižnice.

U čitaonicama ima oko 50 mjesta za čitanje.

Fond knjižnice sadrži oko 200.000 sv. knjiga, oko 120.000 sv. časopisa i novina, oko 40. sv. i 26 kutija rukopisa znanstvenika iz Istre, 250 doktorskih i magistarskih radova obranjenih na Sveučilištu u Rijeci i drugu knjižničnu građu.
Knjižnica je dobila donacije knjiga Mije Mirkovića, Matka Rojnića, Tone Peruška, njemačke vlade i dr.

God. 1990. darovana joj je ostavština skladatelja Antonija Smareglije (1854 – 1929) (pisma, fotografije, libreta opera i dr.), u svrhu predstavljanja u spomen-sobi skladatelja u njegovoj rodnoj kući u Puli (spomen-soba je otvorena 5.5.2004. povodom 150-te obljetnice rođenja A. Smareglie – http://www.skpu.hr/Smareglia/SMAHRL.htm ).

Knjižnica se sastoji od sljedećih fondova i zbirki:

1) Zavičajna zbirka “Histrica”sadrži djela koja su autorom, mjestom tiskanja (do 1945. g.) ili sadržajem vezana uz Istru: oko 15.000 sv.  monografija, oko 2.200 sv. časopisa i 384 naslova novina. Ovdje je i 34 sv. flacijana – djela M. Vlačića (Mathias Flacius Illyricus, 1520-1575), rođenog u Labinu, koji je u Njemačkoj djelovao kao  reformator;

2) “Mornarička knjižnica”, sadrži oko 20.000 sv. knjiga i periodike, osnovana je 1802. g. u Veneciji;  djelovala je u Puli od 1866. do 1918. g. God. 1975. vraćena je u Pulu kao poklon Republike Austrije; [[saznajte više o Mornaričkoj knjižnici]]

3) Zbirka starih i rijetkih knjiga i rukopisasadrži oko 200 sv. knjiga; među ovima su 4 inkunabule, 155 sv. knjiga iz 16. st., 20 knjiga iz 17. st., Croatica (do 1850. g.). Sačuvani su i rukopisi i korespondenciju istarskih znanstvenika iz 19. st. (P. Kandlera, C. De Franceschija, T. Lucianija, P. Stancovicha, G. Dalla Zonce). Najstariji rukopis je Translatio corporis beate Eufemie, pergamenski kodeks nastao u Rovinju u 14. stoljeću;

4) bivša “Pokrajinska knjižnica Istre” sadrži oko 30.000 sv. knjiga i časopisa, pretežito na talijanskom  jeziku. Sačuvano je i oko 3.000 sv. knjiga koje su bile preuzete iz nekadašnje knjižnice austrougarskog “Mornaričkog kasina” (Marinekasino-Bibliothek), osnovanog u Puli 1870. god.;

5) Glazbena zbirka sadrži oko 700 sv. notnih publikacija i fonoteku s 2480 zvučnih zapisa, pretežito klasične glazbe. Najvrjednija građa su 3 sv. autografa partiture opere “Nozze Istriane” (Istarska svadba) istarskog skladatelja A. Smareglije;

6) Grafička zbirka sadrži slikovnu građu: tiskane grafičke mape nekadašnje obrtničke škole u Puli (541 sv. na njem. i tal. jeziku), slike i grafičke mape umjetnika iz Istre, stare razglednice, fotografije, plakate i dr.

Knjižnica vodi međuknjižničnu posudbu s knjižnicama u Hrvatskoj i svijetu.
Od 1989. knjižnica izrađuje svoju računalnu bibliografsku bazu. God. 2003. umrežena je u knjižnično-informacijski sustav CROLIST, koji omogućava potpunu automatizaciju knjižničnog rada. U sklopu ovog sustava Knjižnica vodi zajedničku bazu podataka knjižnica pulskih visokoškolskih ustanova Sveučilišta u Rijeci (adresa mrežnih stranica ustanove: http://www.skpu.hr).

Rezultat brige Knjižnice za spomeničke knjižnice u Istri je uređenje starih gradskih knjižnica koje su sačuvane u zavičajnim muzejima u Poreču i Rovinju i knjižnice Franjevačkog samostana u Pazinu, koje sadrže knjižnu građu od nacionalnog značaja. God. 1995. u knjižnici je otvorena knjigovežnica, čime je osigurana trajna zaštita fonda.
Knjižnica priređuje različite kulturne programe (izložbe, predavanja, predstavljanja knjiga) i bavi se nakladništvom (objavila je 17 knjiga i dvadesetak svezaka časopisa “Istra” /1987 – 1990/ i “Nova Istra” /1996 – 1999/).

Ravnatelj:
mr.sc. Bruno Dobrić

Ostali djelatnici:
Meri Babić (računovodstvo), mr. Tijana Barbić-Domazet (voditeljica Posudbeno-informativnog odjela; dipl. bibliotekar), Katarina Bassani (voditeljica Odjela obrade knjižnične građe; dipl. bibliotekar), Vladimir Bilić (pomoćni knjižničar), Ada Boljun (tajnica), Elda Brozan (manipulant), Tilio Brozan (voditelj radionice), Vesna Eler (čistačica), Damjana Frančić (dipl. bibliotekar), Silvano Janko (sistem inženjer), Slavica Kapuralin (knjižničar), Ivan Kraljević (dipl. bibliotekar), Sanja Mejak (manipulant), Jadranka Moćan (dipl. bibliotekar), Željko Puzjak (knjigoveža), Karin Radetić, Loris Šorc (diplomirani bibliotekar) Ljubica Vitasović (manipulant), Boris Zenzerović (knjižničar), Ornela Žerić (pomoćni knjižničar).

E-katalog: http://161.53.146.5/anew/search.html