Ivana Matetića Ronjgova 1
52100 Pula
tel. (052) 377-518
faks  (052) 211-713
Voditeljica: knjiznicarski savjetnik Marija Petener-Lorenzin, prof.
e-mail: mpetener@ffpu.hr
web: www.ffpu.hr

Knjižnica Odjela za humanističke znanosti, Odjela studija na talijanskom jeziku i Odjela za glazbu ide u red visokoškolskih knjižnica, ali po svom fundusu i u red specijalnih knjižnica, jer građa koju posjeduje i koja se nabavlja isključivo je građa namijenjena studijskim grupama Fakulteta: studiju povijesti, hrvatskog i talijanskog jezika s književnosti, latinskog jezika i književnosti te glazbene pedagogije.

Osnovana je ak. god. 1961./1962. i smještena na prvom katu današnje zgrade (dvije prostorije: spremišni prostor i čitaonica sa katalogom) s fondom od 2130 svezaka, koji je naslijedila od Učiteljske škole «Viktor Car Emin» u Puli. Zbog prevelikog opterećenja Knjižnica je 1969. g. preseljena u prizemlje zgrade gdje se i danas nalazi. Zauzima prostor od 70 m2, sa 390 m polica i stotinjak metara u ostalim prostorijama (ormari i vitrine po predavaonicama). Ima međukatnu konstrukciju uza zidove i unutrašnje stepenište, što joj daje jedinstven izgled.

U četiri i pol desetljeća rada Knjižnica je promijenila nekoliko vlasnika-osnivača. Tako je od 1961.-1978. bila u sastavu Pedagoške akademije u Puli, od 1978.-1986. OOUR-a znanstveno nastavne djelatnosti Pedagoškog fakulteta u Rijeci, od 1986.-1999. u sastavu Pedagoškog fakulteta u Puli, a od 1999. u sastavu Filozofskog fakulteta u Puli. Prijelomna godina u radu Knjižnice je svakako1999. kada se Pedagoški fakultet u Puli dijeli na dvije visokoškolske institucije: Filozofski fakultet i Visoku učiteljsku školu. Knjižnica tada neformalno radi za dvije novoformirane visokoškolske institucije, kao zajednička knjižnica sa jednim knjižničarom. Takav rad traje 3 godine. Visoka učiteljska škola zapošljava svog knjižničara 2002. g. Slijedeće 2003. g., nakon završenih investicijskih radova na zgradi Fakulteta, a posebno u prostoru same Knjižnice, i podjelom prostora unutar zgrade, otvara se zasebna knjižnica Visoke učiteljske škole. U toku građevinskih radova Knjižnica mjesecima radi u susjednim prostorijama. Prije useljenja u novouređeni prostor, iz postojećeg cjelokupnog fonda izdvojeno je za novu knjižnicu Visoke učiteljske škole, za njen rad, oko 3000 naslova. Oni sadržajno obrađuju: odgoj, obrazovanje i školstvo. Izdvojena je i kompletna periodika istog sadržaja i dio referentne građe. Tada je dogovoreno da studenti obiju institucija mogu slobodno koristiti građu jedne i druge knjižnice, što oni i danas čine.

Zbog nedostatka prostora 1997. g. izdvojena je iz centralne prostorije Knjižnice: Glazbena zbirka, Memorijalna zbirka Slavka Zlatića, Zbirka diplomskih radova i depozitni fond. Treba naglasiti da se kroz desetljeća, zbog zatvaranja studijskih grupa, rashodovao onaj dio fonda koji više nije bio u uporabi. Nažalost, to nije učinjeno i kroz inventarne knjige, zbog pomanjkanja kadra.
Knjižnica se 1997. g. preko centralnog računala Fakulteta povezala na CARNET mrežu i tako se po prvi put iz Knjižnice omogućilo pretraživanje naših i svjetskih baza podataka.

Tehničko opremanje knjižnice započelo je krajem 1993. g. kad je Knjižnica dobila prvo računalo sa ugrađenim programom za elektronsku obradu građe (CROLIST). 1996. uslijedila je nabavka fotokopirnog aparata a 2003. još dva računala za rad informacijske službe i korisnika.
Od samog osnivanja pa do danas Knjižnicu je uvijek vodio jedan stalno zaposleni knjižničar, danas viši knjižničar. Pred kraj osamdesetih Knjižnica je bila i poluzatvorena, zbog nedostatka odnosno nezapošljavanja knjižničara pa je tada vođena nekvalificiranim osobljem. Od 1996. uvela se praksa rada studenata-demonstratora.

Upravo zbog nedostatka kadra u ovoj se knjižnici u posljednjih 20 godina nije nikad provela totalna revizija. Ona je do sada uvijek bila parcijalna i još uvijek je u toku. 2004. g. provedena je revizija aktivnog fonda i djelomično pasivnog fonda. Zbog nepravilnosti u vođenju inventarnih knjiga (2-10 primjeraka jednog naslova na jednom inventarnom broju) i neizvršenog rashodovanja kroz inventar otpisane građe, dok se revizijski postupak ne završi, ne možemo točno, brojčano, odrediti koliko je ostalo građe. Namjera nam je 2006. završiti reviziju i doći do realnih podataka. Računamo da će od oko 25.000 svezaka aktivnog i pasivnog fonda knjiga (prema inventaru) i 80 naslova periodike, nakon totalne revizije, znači i otpisa velikog dijela fonda zbog starosti i neupotrebljivosti, ostati oko 16.000 svezaka monografske građe i oko 50 naslova periodike. Glazbena zbirka sadrži: 334 jedinice audio materijala (ploče, kasete, CD).
Nabava knjižnične građe je kontinuirana i bez obzira na nedostatak financijskih sredstava. Vodstvo Fakulteta uvijek je imalo veliko razumijevanje za rad Knjižnice kao i za nabavu građe. Samo u 2004. godini utrošeno je 47.300,00 kn. To je brojka koja pokazuje kolika su nastojanja Fakulteta da se obnovi fond knjižnice i da se knjižnica potpuno osuvremeni. Ako uzmemo u obzir da je 1995. godine Matična služba Nacionalne i sveučilišne knjižnice utvrdila da je ova knjižnica «otok» u hrvatskom knjižničarstvu, u negativnom smislu naravno, mislimo da smo do danas učinili ogromne pomake. Tada su utvrđene velike nepravilnosti a osnovna je primjedba bila da je Knjižnica vođena kao knjižnice koje nemaju građu u dostupu. Raspored građe na policama bio je po tekućem broju, umjesto po stručnim oznakama. Bio je tu i fonetski katalog, neprimjerena stručna obrada, neprimjerena posudba.

1995. g. bila je prijelomna godina u stručnom razvoju Knjižnice. Izvršena je totalna inventarizacija fonda, odijeljivanje građe po strukama sa odgovarajućim rasporedom na policama, korekcija fonetskog kataloga. Uvedena je pravilna posudba građe i zatražen povrat velikog dijela građe koji je bio u posudbi. Započeta je potpuna obrada građe, po svim pravilima struke, uz postavljanje nove verzije CROLIST programa za stručnu obradu. Uvedena je ispomoć studenata, izdvojena je kompletna aktivna periodika i smještena na police. Otvorena je privremena evidencija periodike. Odvojene su zbirke: Histrica, Glazbena zbirka, Zbirka diplomskih radova i disertacija. Započeta je sistematska nabava građe kao i razmjena publikacija, uz izdavačku djelatnost Fakulteta. Pri odsjecima započeto je formiranje priručnih biblioteka, koje jednog dana mogu prerasti u male knjižnice pojedinih odsjeka. Započeli smo i sa međunarodnom međuknjižničnom posudbom.

U posljednjih deset godina znatno smo podigli razinu rada Knjižnice. U osnovnim segmentima u potpunosti, ali zbog nedostatka kadra ostaje započeta obrada periodike i starog fonda Knjižnice. U Knjižnici je danas zaposlena jedna osoba (viši knjižničar), koji ima na ispomoći dva studenta–demonstratora, koji su preuzeli ulogu zaposlenih pomoćnih knjižničara a rade na posudbi i povratu građe (zaduživanje i razduživanje), inventarizaciji i nadzoru nad radom korisnika.
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Puli osim dva lisna kataloga (za građu na talijanskom jeziku i za građu na hrvatskom i drugim jezicima) ima i svoj već bogat elektronski katalog, sa oko 5000 zapisa, započet 1993. god. Stručni rad obavlja se na najsuvremeniji način, prihvaćaju se sve promjene u radu struke i na taj se način pridonosi i razvoju knjižnične djelatnosti na ovom prostoru.

Od 1200 korisnika, koliko ih je bilo prije razdvajanja knjižnica, danas imamo 670 aktivnih korisnika (studenata, profesora, te vanjskih korisnika (prosvjetni i kulturni djelatnici).

Radno vrijeme Knjižnice prilagođeno je studentima: od 9,30 do 13 sati, svaki dan osim subote, i od 15,30 – 19 sati dva puta tjedno ili svaki dan (ovisi o mogućoj organizaciji rada kroz akademsku godinu). Građa se izdaje na tjedan dana ili dva tjedna ovisno o tome radi li se o stručnoj građi ili beletristici. Periodika i referentna zbirka ne izdaju se izvan prostora Knjižnice. Razvijena je i međuknjižnična posudba sa knjižnicama na području Hrvatske, ali i sa inozemstvom, naročito Italijom.

Kroz rad Knjižnice vrši se i sistematska edukacija korisnika. Organiziramo predavanja na početku svake ak. godine i nastojimo studente podučiti načinu rasporeda građe na policama, osnovama klasifikacije, osnovama pretraživanja građe i elektronskom pretraživanju baza podataka. Svake godine provodimo osposobljavanje studenata prve godine studija.

Znatan napredak rada ove knjižnice sigurno ne bi bio moguć bez velikog razumijevanja svih dosadašnjih dekana u izdvajanju sredstava za nabavku građe, opreme i zapošljavanju studenata-demonstratora. Naša je obveza da studentima osiguramo osnovnu literaturu, za sve predmete i studijske grupe, da od njih tražimo da se znaju sami snalaziti u knjižnici, da znaju koristiti elektronski i lisni katalog i da samostalno znaju doći do potrebnih informacija. Mi im u tim svim segmentima maksimalno pomažemo. Dobrog studija nema bez dobre knjižnice i mi tu svoju ulogu nastojimo maksimalno zadovoljiti.