Mjesto održavanja: Zadar, Providurova i Kneževa palača (II palače), 05.10. – 08.10.2022
Organizator: Hrvatsko knjižničarsko društvo
Suorganizatori: Društvo knjižničara Zadar, Gradska knjižnica Zadar, Znanstvena knjižnica Zadar, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru
Središnja tema 47. Skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva „Knjižnice grade nove svjetove“ najavljuje ključne trendove u struci i njihovu implementiranost u hrvatsko knjižničarstvo. Na tom tragu cilj je u okviru predstavljenih podtema otvoriti širu stručnu raspravu o aktualnim aktivnostima u pravcu digitalne transformacije hrvatskih knjižnica i knjižničnih zbirki te razvoju knjižničnih usluga za novo doba i za različite skupine korisnika. Pitanje dostupnosti i raznolikosti digitalnih zbirki postalo je imperativ u kriznim vremenima kada knjižnice nisu u mogućnosti na siguran način osigurati pristup građi u fizičkom prostoru knjižnice svim potencijalnim korisnicima. Aktivnosti hrvatskih knjižnica u području zelene tranzicije doprinose osvješćivanju zajednice za odgovornost prema okolišu i održivost društva.
Knjižničarska profesija pred brojnim je izazovima koje donosi digitalna tranzicija što posebice zahtijeva redefiniranje knjižničarskih kompetencija u novom informacijskom dobu. Razmjena iskustava i dobre prakse u hrvatskim knjižnicama, ali i znanstveni doprinosi hrvatskom knjižničarstvu imaju dugu tradiciju u domaćim stručnim i znanstvenim publikacijama u području knjižničarstva i informacijskih znanosti. Hrvatsko knjižničarsko društvo u tom svojstvu teži dugotrajno očuvati razinu kvalitete svoje stručne i znanstvene publicistike ali učiniti pomake ka većoj dostupnosti stručnih i znanstvenih informacija knjižničarskim djelatnicima i u digitalnom okruženju. Vještine akademskog pisanja ključne su za održavanje kvalitete publikacija u izdanju Hrvatskoga knjižničarskog društva, ali i njihovom promoviranju i većoj vidljivosti u međunarodnoj stručnoj zajednici.
Trendovi najavljuju redefiniranje rada knjižnica i pristupa tradicionalnim i digitalnim knjižničnim zbirkama. Izgradnja knjižničnih zbirki u novim okolnostima temelji se na novim konceptima nabavne politike, otkupa i dostupnosti obveznog primjerka. Digitalizacija knjižničnih zbirki regulirana je novim autorsko-pravnim zakonodavnim okvirom kako bi se fondovi knjižnica učinili što dostupnijima u digitalnom okruženju. U tom svojstvu pred knjižnicama su brojne prilike ali i odgovornosti kako pristupiti digitalizaciji fondova i osiguravanju slobodnog pristupa digitaliziranoj građi. Informacije, podaci i publikacije sve više se povezuju kroz sustav otvorene znanosti i doprinose vidljivosti i dostupnosti u digitalnom okruženju. Mijenjaju se čitateljske navike korisnika i čitateljska kultura, a hrvatske knjižnice neprestano razvijaju različite pristupe i edukativne kampanje za promicanje dobrobiti čitanja i razvoj pismenosti.
Knjižnice u novom dobu se prilagođavaju i posebnim potrebama u zajednici. Suvremene društvene prilike, migracije stanovništva, zdravstvene krize i sl. pomiču granice knjižnične djelatnosti. Knjižnice se sve više prilagođavaju individualnim potrebama korisnika ali i zajednice s ciljem socijalne inkluzije, solidarnosti sa potrebitima u zajednici i pružanja različitih oblika stručne podrške za poboljšanje kvalitete života i opuštanja.