Trg hodočasnika 16
52000 Pazin
Tel. 621 536
Knjižnica Franjevačkog samostana u Pazinu je najstarija sačuvana knjižnica na području Istarske županije koja kontinuirano djeluje od svog osnutka do danas, dakle više od pola stoljeća.
1. Povijest knjižnice i njezina fonda
Franjevački samostan je utemeljen bulom pape Siksta IV “Inter caetera” 1481. godine, na zamolbu porečkog biskupa i rimsko-njemačkog cara. Gradnja samostana završena je 1484. Nije sačuvan točan podatak kada je Knjižnica osnovana, ali je poznato da je samostan, čija je gradnja dovršena 1484., pored bolnice, ljekarne i kirurga imao i knjižnicu.
Najteže godine samostan je doživio za francuske vojne uprave, kad je dobio funkciju vojarne i vojnog skladišta, a u njemu je smio ostati samo jedan redovnik. U to vrijeme nestalo je mnogo knjiga iz knjižnice. Tih godina samostan je spasio od propasti tadašnji gvardijan (predstojnik) samostana Nicefor Fachinetti (1752-1815), koji je bio gvardijan od 1788. do 1814. Kao gvardijan, on je imao i funkciju bibliotekara (bibliothecarius).
Samostan je tijekom povijesti pripadao različitim hrvatskim, slovenskim i talijanskim redovničkim provincijama. Godine 1948. samostan je vraćen provinciji sv. Jeronima.
2. Opis starog fonda knjižnice (koji je pristigao u knjižnicu do otprilike 1913. godine)
Fond današnje knjižnice sastoji se od staroga fonda, koji je popisan u sačuvanoj Inventarnoj knjizi, sastavljenoj od 1891. do 1913., i novijeg neobrađenog dijela fonda.
Oko godine 1910. fond knjižnice sadržavao je “upisanih 1.900 djela, 2.388 svezaka knjiga, 899 brošura (sveščića), 22 rukopisa i 4 inkunabule. Oko 1914. godine bilo je ukupno 4.400 djela (s oko 4.800 svezaka). Navedeni fond uglavnom je i danas sačuvan u ovoj knjižnici, a velik broj knjiga objavljenih u 20. stoljeću je neobrađen.
Knjige i periodika su pretežito na latinskom, talijanskom, njemačkom i slovenskom, a manji broj je na hrvatskom jeziku, dok je većina građe koja je objavljena nakon 1947. (kada je samostan uključen u Provinciju sv. Jeronima) na hrvatskom jeziku. Knjige na slovenskom jeziku nabavljaju se sve više krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Navedena struktura knjižnog fonda prema jezicima dijelom je povezana s pripadnošću samostana tijekom povijesti talijanskim i slovenskim provincijama.
Oko 1913. godine knjižnica je posjedovala pedesetak croatica – djela na hrvatskom i latinskom jeziku, koja su uglavnom i danas sačuvana. Među ovima u knjižnici je sačuvana i jedna stara i rijetka knjiga na hrvatskom jeziku. To je treće izdanje knjige Pistule i evanyelya po see godischie harvatschim yazichom stumacena, objavljene u Veneciji 1586. godine.
Osim ove knjige, treba istaknuti i tri sačuvane croatice iz 18. stoljeća na latinskom jeziku: Cithara octocorda (Zagreb), Bedekovićev Natale solum s. Hieronymi i Jambrešićev Lexicon latinum (Zagreb 1742.). Sačuvana su i dva djela gradišćanskog hrvatskog autora ure Rapića (Gjuro Rapics Gradiscanin) objavljena u Pešti (Predike nediljne iz 1762. i Od svakoga po mallo iz 1764.) kao i Kneževićevo djelo (Knesevich) Pistole i evangelja (2 sv., U Mletczih 1773.)
Prema sadržaju, fond knjižnice većinom čine djela teološkog i filozofskog karaktera. Od autora najviše su zastupljeni stariji kršćanski pisci – (npr. sv. Jeronima, Augustina), kao i noviji. Zastupljeni su i grčki i rimski autori, kao i novija europska književnost (Schiller, Prešern).
S obzirom na vrstu knjižnične građe ova knjižnica pretežito sadrži knjige, manjim dijelom i periodiku (novine i časopise), kao i 8 rukopisa. Sačuvan je i jedan atlas (Atlas von Europa) objavljen u Berlinu 1837. Veći dio ove građe sačuvan je i danas.
Najstariji rukopis je: Necrologium Patrum et Fratrum Provinciae Reformatae Sanctae Crucis olim Bosnae, Croatiae et Carnioliae iz 1490. godine. Ističemo i rukopis samostanske kronike: Chronik conventus Pisinensis von Jahre 1780. U posljednje vrijeme pronađena su dva lista rukopisa glagoljicom na pergameni koji su služili za uvez knjiga iz knjižnice. Ustanovljeno je da se radi o dijelovima Brevijara koji su pisani u 15. stoljeću.
Stari fond knjižnice – dakle knjige koje su nabavljene i obrađene do 1913. godine – čine djela objavljena od 1482. do 1913. godine. Većina knjiga je iz 18. i 19. stoljeća.
Biblioteka posjeduje četiri inkunabule i 30 sv. knjiga iz 16. stoljeća. Najbrojnije su knjige iz 18. stoljeća. Među njima je veliki broj knjiga objavljenih u Njemačkoj i Austriji.
Između knjiga iz 19. stoljeća izdvajamo drugo izdanje djela J. V. Valvasora Die Ehre des Herzogstum Krain, objavljeno krajem 1877., u 4 sveska. U knjižnici je sačuvano i nekoliko histrica.
3. Stanje sačuvanog fonda knjižnice
Budući da je Sveučilišna knjižnica u Puli do 2001. godine bila matična ustanova za spomeničke knjižnice u Istri, knjižničari ove ustanove su izvršili reviziju starog knjižnog fonda ove knjižnice. Ovaj posao je obavljen tijekom 2000. i 2001. godine, kada je revizija dovršena. Nakon završenog posla, koji su obavila četiri knjižničara, knjižnica je uređena tako da se sada svaka knjiga može pronaći na osnovi pretraživanja kataloga, koji je i nadopunjen s manjim brojem novih naslova.
Prema popisu iz 1913. godine knjižnica je sadržavala 1918 naslova u 8406 svezaka. Revizijom je utvrđeno da iz navedenog popisanog i obrađenog fonda nedostaje oko 280 djela. Zatečeno je oko 1630 obrađenih djela s oko 2100 svezaka.
Budući da veći dio zatečenih obrađenih djela pripada starim i rijetkim knjigama, potrebno ga je prijaviti za registraciju kao spomenik kulture i na taj način zaštititi. Neobrađeni dio fonda potrebno je popisati i obraditi, a bilo bi korisno kompjutorski obraditi cjelokupni fond.
4. Katalozi
U knjižnici je sačuvana stara Inventarna knjiga sastavljena od 1891. do 1913. godine, koja sadrži 1914 upisanih jedinica (naslova) u 8.406 svezaka. Sačuvana su i dva stara kataloga na listićima: abecedni autorski katalog i stručni katalog. Knjige su na policama bile raspoređene po strukama.
mr. sc. Bruno Dobrić
Literatura o povijesti samostana:
Alfons Furlan, Povijest franjevačke crkve i samostana u Pazinu. Pazin 1913.
Gabrijel Štokalo, Pet stoljeća Franjevačkog samostana u Pazinu (1481-1981), u: 500 godina Franjevačkog samostana u Pazinu, (Pazin 1981.), str. 17-20.
Stanko Josip Škunca, Franjevačka renesansa u Dalmaciji i Istri. Split 1999.